KALJENE STAKLA:
Potpuno kaljeno staklo, ovaj tip stakla može se proizvesti iz float stakla ili praktično iz svakog pločastogornamentnog i ljevanog stakla. U ovom procesu bazično staklo se termički obrađuje (kali), a to rezultira sa tri izvanredne karakteristike. Vlačna čvrstoća takvog stakla četiri do pet puta je veća od termički neobrađenog stakla iste debljine što mu omogućuje da podnosi znatno više pritisne i udarne sile. Kaljenje također čini staklo znatno otpornijim na izrazite, kratkotrajne fluktuacije iz među visokih i niskih temperatura, kao i na povećanu sposobnost da podnosi velike razlike u temperaturi unutar samog stakla. Ipak, ako zbog preopterećenja dođe do loma, kaljeno staklo popucat će na način da formira masu tupih, labavo vezanih komadića koji predstavljaju znatno manji rizik za ozljeđivanje nego oštre krhotine koje nastaju lomom nekaljenog stakla.
TERMIČKO OJAČAVANJE STAKLA
Djelomično kaljena stakla, kao i njihova otpornost na promjenu temperature te mehanička čvrstoća se mogusvrstati između sirovog i potpuno kaljenog stakla.
Mehanička otpornost (otpornost na savijanje):
• Sirovo staklo: 45 mPa
• Termički ojačano staklo: min. 70 mPA
• Kaljeno staklo: min. 120 mPA
Otpornost na razlike u temperaturi:
• Sirovo staklo: 40 K
• Termički ojačano staklo: 100 K
• Kaljeno staklo: min. 250 K
Izuzetno bitna i korisna karakteristika djelomično kaljenog stakla je njihov karakteristični lom, koji se bitno razlikuje od loma potpuno kaljenog stakla, a i od loma kod sirovog stakla.
Nastavno na činjenicu različitog karakterističnog loma spomenutih stakala, dvoslojno kaljeno/laminirano staklo nakon sloma nema više nikakvu mehaničku čvrstoću, dok termički ojačano/laminirano staklo, uslijed svojeg načina loma, i dalje ima određenu nosivost.
Djelomično kaljena stakla imaju još jednu prednost. Uslijed sporijeg hlađenja tijekom proizvodnog procesa, izbjegava se rizik spontanog sloma uslijed inkluzije NiS-a (Nikl-sulfid).
